Sažetak
Uvod: Niže koncentracije vitamina D povezuju se s lošijim kognitivnim ishodima, no nalazi dosadašnjih istraživanja nisu jednoznačni. Budući da globalni probirni testovi ne moraju prepoznati suptilnije razlike među pojedinim kognitivnim domenama, cilj je ovoga istraživanja bio ispitati povezanost serumskog vitamina D s globalnim kognitivnim statusom i pojedinim kognitivnim domenama u bolesnika s blagim kognitivnim poremećajem, Alzheimerovom i vaskularnom demencijom. Ispitanici i metode: Provedeno je retrospektivno presječno istraživanje na 108 bolesnika Dnevne bolnice za demencije Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb. Uključeni su bolesnici s Alzheimerovom demencijom, vaskularnom demencijom i blagim kognitivnim poremećajem. Globalno kognitivno funkcioniranje procijenjeno je testovima MMSE i MoCA, a pojedine kognitivne domene testom 5-KOG. Analizirani su pamćenje, verbalna fluentnost, izvršne funkcije, brzina obrade informacija i radno pamćenje. Rezultati: Prosječna koncentracija vitamina D iznosila je 62,8 nmol/L. Utvrđena je pozitivna povezanost između vitamina D i pamćenja (r = 0,55; p < 0,001). Slabija, ali statistički značajna povezanost pronađena je za verbalnu fluentnost (r = 0,25; p = 0,010) i izvršne funkcije (r = 0,23; p = 0,018). Nije utvrđena značajna povezanost između vitamina D i rezultata na MMSE-u i MoCA-i. Povezanost vitamina D s pamćenjem ostala je stabilna nakon kontrole dobi i obrazovanja te nakon isključenja ispitanika s ekstremno visokim vrijednostima vitamina D. Status vitamina D nije se značajno razlikovao među dijagnostičkim skupinama. Zaključak: Serumski vitamin D bio je povezan ponajprije s pojedinim kognitivnim domenama, osobito s pamćenjem, dok povezanost s globalnim probirnim testovima nije utvrđena. Rezultati ističu važnost procjene pojedinih kognitivnih domena u bolesnika s neurokognitivnim poremećajima, s obzirom na to da globalni probirni testovi ne moraju biti dovoljno osjetljivi za prepoznavanje povezanosti između bioloških čimbenika i kognitivnog funkcioniranja.
