Sažetak

Uvod: U suvremenom pristupu liječenju usmjerenom na pacijenta, ishodi liječenja koje prijavljuju pacijenti (PRO) imaju sve važniju ulogu u procjeni učinkovitosti i podnošljivosti terapije. Budući da odražavaju iskustva pacijenata vezana uz simptome, nuspojave lijekova (ADR) i opće zdravstveno stanje, PRO je vrijedan dodatak kliničkim pokazateljima. Ciljevi: Ispitati percepciju bolesnika o učinkovitosti i sigurnosti antidepresivne terapije te istražiti povezanost farmakogenetičkih (PGx) varijanti s prijavljenim ishodima liječenja i nuspojavama. Materijali i metode: Istraživanje je obuhvatilo 123 psihička bolesnika koji su ispunili upitnik o aktualnim simptomima i mogućim nuspojavama antidepresivne terapije. U 49 bolesnika bili su dostupni farmakogenetički (PGx) profili (ABCB1, ABCG2, COMT, CYP1A2, CYP2B6, CYP2C9, CYP2C19, CYP2D6, CYP3A4/5 i SERT), a dodatno je analizirana njihova povezanost s ishodima liječenja i prijavljenim nuspojavama. Rezultati: Među 49 bolesnika, sertralin je bio najčešće propisivan antidepresiv (85,7 %), a nakon njega escitalopram (8,2 %). Većina bolesnika primala je kombiniranu terapiju (81,6 %). Najčešće prijavljene nuspojave bile su mučnina (51,0 %), omaglica (10,2 %) i suhoća usta (8,2 %). Fenotipovi CYP2C19 bili su pretežno brzi ili normalni metabolizatori, dok su CYP2D6 i CYP2B6 najčešće bili normalni ili intermedijarni metabolizatori. Funkcija SERT (5-HTTLPR) najčešće je bila normalna ili snižena. Eksploratorna analiza Fisherovim egzaktnim testom pokazala je nominalnu povezanost između CYP2B6 i mučnine, CYP2C19 i omaglice te CYP2B6 i suhoće usta. Zaključak: Integracija PGx profila i PRO ishoda omogućuje individualizaciju pristupa propisivanju antidepresivne terapije, smanjujući potrebu za propisivanjem metodom „pokušaja i pogreške“. Istraživanje je financijski podržano projektom Artificial Intelligence for Personalised Medicine in Depression – ArtiPro (ERA PerMed).