Sažetak

Cilj: Sport se tradicionalno povezuje s tjelesnim i psihološkim zdravljem, no suvremena istraživanja pokazuju da natjecateljski sport može biti i znatan izvor psihološkog opterećenja. Cilj je rada prikazati rezultate hrvatske implementacije i validacije IOC-ova sustava SMHAT-1 te otvoriti raspravu o mentalnom zdravlju hrvatskih sportaša, osobito adolescenata i mladih odraslih. Materijali i metode: Prikaz temeljen na hrvatskoj validaciji Athlete Psychological Strain Questionnaire (APSQ-Cro) te istraživanju provedenom među hrvatskim natjecateljskim sportašima u sklopu probira SMHAT-1. U istraživanjima su sudjelovali sportaši različitih sportova i razina natjecanja, a primijenjeni su standardizirani upitnici za procjenu psihološkog opterećenja, anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja, ADHD-a, konzumacije alkohola i drugih mentalnozdravstvenih rizika. Rezultati: Rezultati pokazuju značajnu prisutnost simptoma anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja i psihološkog distresa među hrvatskim sportašima. Posebno su izražene spolne razlike, pri čemu sportašice češće prelaze granične vrijednosti na ljestvicama za anksioznost, depresiju, PTSD i rizičnu konzumaciju alkohola. Validacija APSQ-Cro pokazala je dobru pouzdanost instrumenta te postojanje dviju dominantnih dimenzija psihološkog opterećenja: intrapersonalnog psihološkog stresa i stresa povezanog sa sportskim okruženjem. Zaključak: Mentalno zdravlje sportaša važno je javnozdravstveno i kliničko pitanje koje nadilazi stereotip sporta kao isključivo zaštitnog čimbenika. Rano prepoznavanje psihološkog opterećenja i razvoj dostupnih preventivnih i intervencijskih programa nužni su za očuvanje mentalnog zdravlja, sportske izvedbe i dugoročnog funkcioniranja mladih sportaša. Hrvatska validacija alata SMHAT-1 važan je korak prema sustavnijem pristupu mentalnom zdravlju u sportu.