Sažetak
Cilj: Cilj je ovoga istraživanja je ispitati povezanost intenziteta tinitusa s depresivnošću, anksioznošću i stresom u ambulantno liječenih nepsihotičnih pacijenata. Uvod: Tinitus kao simptom jest subjektivan osjećaj zvuka ili šuma u ušima bez vanjskog slušnog podražaja, tvoreći tako fantomski zvuk u uhu ili glavi. Danas se tinitus ne smatra isključivo otološkim simptomom, već složenim fenomenom na čiji doživljaj znatno utječu emocionalni i kognitivni čimbenici. Prevalencija tinitusa slična je prevalenciji migrene i drugih bolnih stanja, što čini znatan teret pojedincu i zdravstvenom sustavu, Metode: U presječno istraživanje uključeno je 55 ambulantno liječenih pacijenata koji su prijavili tinitus. Isključni kriteriji bili su psihotični poremećaji i izražene kognitivne teškoće. Sudionici su procijenjeni pomoću Upitnika depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS-21) te Vizualne analogne ljestvice za tinitus (TVAS), kojom su procjenjivali subjektivni intenzitet tinitusa na ljestvici od 0 do 10. Distribucija rezultata na podljestvicama depresivnosti, anksioznosti i stresa te na TVAS-u bila je normalna, zbog čega su primijenjene parametrijske statističke metode. Statistička značajnost određena je na razini p < 0,05. Rezultati: Prosječna vrijednost depresivnosti iznosila je 10,58 ± 13,22 bodova, anksioznosti 9,69 ± 6,57 bodova, a stresa 11,52 ± 5,50 bodova. Prosječna vrijednost intenziteta tinitusa na TVAS-u bila je 5,62 ± 2,15. Većina ispitanika ostvarila je rezultate koji upućuju na izraženu prisutnost depresivnih i anksioznih simptoma te stresa. Utvrđena je statistički značajna pozitivna korelacija između intenziteta tinitusa i dobi (r = 0,351; p = 0,009) te između intenziteta tinitusa i anksioznosti (r = 0,348; p = 0,010). Nisu pronađene statistički značajne razlike u intenzitetu tinitusa s obzirom na spol. Zaključak: U populaciji ambulantno liječenih nepsihotičnih pacijenata veći intenzitet tinitusa povezan je s višom razinom anksioznosti i starijom životnom dobi. Rezultati upućuju na važnu ulogu anksioznosti u subjektivnom doživljaju tinitusa te naglašavaju potrebu za integriranim biopsihosocijalnim pristupom u procjeni i liječenju bolesnika s tinitusom.
