Sažetak

Cilj: Konzumacija alkohola među adolescentima i mladim odraslim osobama u Hrvatskoj visoko je zastupljena, no obrasci rizične konzumacije kod natjecateljskih sportaša još uvijek nisu dovoljno istraženi. Cilj istraživanja bio je ispitati rezultate probira na alkohol pomoću AUDIT-C i CAGE-AID među hrvatskim natjecateljskim sportašima te analizirati razlike prema spolu i vrsti sporta. Materijali i metode: Provedena je sekundarna analiza presječnih podataka prikupljenih u sklopu hrvatske implementacije IOC Sport Mental Health Assessment Tool 1 (SMHAT-1). U istraživanju su sudjelovali natjecateljski sportaši (N ≈ 869) različitih sportskih disciplina koji su ispunili standardizirane instrumente za procjenu mentalnog zdravlja i konzumacije alkohola. AUDIT-C primijenjen je za procjenu rizične konzumacije alkohola, a CAGE-AID za identifikaciju mogućih problema povezanih s uporabom alkohola i drugih psihoaktivnih tvari. Statistička obrada: Analizirane su prevalencije pozitivnih nalaza te razlike prema spolu i vrsti sporta uporabom χ²-testova. Procijenjena je i unutarnja konzistencija instrumenata. Rezultati: AUDIT-C identificirao je 28,42 % sportaša iznad praga rizika, dok je CAGE-AID identificirao 6,00 %. Sportašice su pokazale višu pozitivnost na AUDIT-C u odnosu na sportaše (35,88 % prema 19,01 %; p < 0,001), dok kod CAGE-AID nije utvrđena spolna razlika (p = 0,252). Sportaši individualnih sportova imali su višu pozitivnost na AUDIT-C (33,10 %) i CAGE-AID (7,14 %) u odnosu na timske sportove (19,32 % i 3,73 %). Unutarnja konzistencija instrumenata bila je zadovoljavajuća (AUDIT-C α=0,77; CAGE-AID α=0,73). Zaključak: Rizična konzumacija alkohola česta je među hrvatskim natjecateljskim sportašima, osobito u individualnim sportovima. Rezultati upućuju na potrebu diferenciranih strategija probira i preventivnih intervencija u sportskom okruženju.