Sažetak
Prikazujemo slučaj 18-godišnjeg pacijenta u psihijatrijskom tretmanu zbog emocionalnih teškoća, socijalne povučenosti i opsesivno- kompulzivnih simptoma. Psihomotorni razvoj bio je uredan, bez obiteljskog psihijatrijskog opterećenja. Pacijent je prethodno bio liječen fluvoksaminom, uz djelomično poboljšanje, no zbog pogoršanja simptoma planirana je postupna zamjena venlafaksinom. U sklopu promjene terapije uveden je i klonazepam u dozi od 0,5 mg tri puta dnevno radi kratkotrajne anksiolize. Već prvog dana primjene dolazi do pojave perzistentne štucavice, prisutne kontinuirano tijekom dana i noći. U trenutku javljanja psihijatru simptomi su trajali približno 36 sati, a terapija venlafaksinom još nije bila zapo- 279 četa. Nakon ukidanja klonazepama štucavica se potpuno povukla unutar tri dana. Mehanizam nastanka štucavice tijekom primjene klonazepama nije u potpunosti razjašnjen. Pretpostavlja se da pojačana GABA-ergična aktivnost može inhibicijom interneurona, koji tonički suprimiraju neuronsku mrežu u moždanom deblu odgovornu za generiranje refleksa štucavice, paradoksalno, dezinhibirati taj refleks. Dodatni mogući periferni mehanizam uključuje relaksaciju donjeg ezofagealnog sfinktera, što može pogodovati gastroezofagealnom refluksu kao poznatom okidaču štucavice. Benzodiazepini su u pojedinim prikazima slučajeva opisani u liječenju perzistentne i refraktarne štucavice, a istodobno su rijetko zabilježeni i kao njezin okidač, što upućuje na kompleksnu i još uvijek nedovoljno razjašnjenu ulogu GABA-ergične modulacije u regulaciji refleksa štucavice. Ovaj prikaz naglašava važnost prepoznavanja atipičnih nuspojava benzodiazepina te individualne varijabilnosti odgovora na GABA-ergičnu modulaciju u kliničkoj praksi.
