Sažetak
Ciljevi istraživanja: Prikazano je desetogodišnje iskustvo akutnog muškog odjela kroz trendove prijema, dijagnostički profil i ponovne hospitalizacije te kako se promjene u strukturi pacijenata mogu čitati kao odraz širih društvenih i epidemioloških zbivanja. Materijali i metode: Retrospektivno su analizirani prijemi integrativnog muškog odjela s akutnim prijemima Klinike za psihijatriju „Sveti Ivan“ u Zagrebu (2015. – 2026.). Za pune godine upotrijebljen je procijenjeni broj jedinstvenih prijema, a za novije razdoblje detaljniji uzorak u kojemu su razlučene ponovne hospitalizacije. Dijagnoze su kodirane prema MKB-10. Statistička obrada: Primijenjene su deskriptivna statistika, analiza učestalosti i udjela, praćenje trendova po godinama te analiza vremena do ponovnog prijema. Rezultati: Broj prijema ostao je stabilan tijekom cijelog desetljeća, no slika dijagnoza se mijenjala. Psihoze su i dalje činile približno polovicu prijema, ali se težište pomaknulo s klasične shizofrenije prema nespecificiranim i akutnim psihotičnim poremećajima koji su izrazito porasli. Sve je više i psihoza povezanih s psihoaktivnim tvarima te raste broj dualnih dijagnoza, odnosno psihoze udružene s ovisnošću. U podatcima su vidljivi i tragovi širih događanja, više prijema zbog stresa i posttraumatskih reakcija u vrijeme pandemije te porast bihevioralnih ovisnosti posljednjih godina. Pokazalo se i da manji dio pacijenata stoji iza velikog udjela svih prijema, često uz brz povratak na odjel i promjenjivu dijagnozu. Točne brojke prikazane su u izlaganju. Zaključak: I kad kapacitet ostaje isti, mijenja se tko dolazi i zašto, pa akutni odjel djeluje kao osjetljiv seizmograf promjena u zajednici. Sustavno čitanje vlastitih podataka pomaže da se rano prepoznaju novi izazovi od sve nejasnijih psihotičnih slika do bihevioralnih ovisnosti, te da se skrb, a osobito praćenje pacijenata nakon otpusta, bolje prilagodi njihovim stvarnim potrebama.
