Sažetak
Cilj istraživanja bio je opisati profil kognitivnog funkcioniranja i pažnje odraslih osoba obrađenih zbog sumnje na poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). U analizu je uključeno 11 odraslih osoba, 6 muškaraca i 5 žena, u dobi od 19 do 36 godina (M = 29.91; SD = 5.87). Kognitivno funkcioniranje procijenjeno je odabranim podtestovima WAIS-IV-HR, odnosno indeksima radnog pamćenja (IRP) i brzine obrade informacija (IBOI), a usmjerena pažnja testom d2-R kroz mjeru koncentracije (MK), obrađenih ciljnih objekata (OCO) i točnosti rada (P%). Klinička procjena ADHD-a temeljila se na intervjuu DIVA 2.0. Provedena je deskriptivna i eksplorativna obrada. Izračunate su mjere centralne tendencije i raspršenja te frekvencije i postotci. Povezanosti između dobi, WAIS-IV-HR indeksa i d2-R pokazatelja ispitane su Spearmanovim korelacijama. Prema DIVA 2.0, 9 sudionika zadovoljavalo je kriterije za ADHD u odrasloj dobi, kod jednog ADHD nije potvrđen, a kod jednoga je status ostao neodređen. Prosječni IRP iznosio je 97,27 (SD = 12,93), a IBOI 99,09 (SD = 16,19), što upućuje na prosječno funkcioniranje uz individualnu varijabilnost. Većina sudionika ostvarila je prosječne normativne vrijednosti na d2-R pokazateljima MK (90,9 %), OCO (81,8 %) i P% (81,8 %). Utvrđena je značajna pozitivna povezanost IBOI s OCO (ρ = 0,762; p = ,006) i MK (ρ = 0,712; p = ,014), kao i MK i OCO (ρ = 0,740; p = .009). IRP nije bio značajno povezan s d2-R pokazateljima. Nalazi upućuju na heterogen profil odraslih osoba obrađenih zbog sumnje na ADHD. Iako je kod većine DIVA 2.0 utvrdila klinički značajne simptome, rezultati na strukturiranim mjerama radnog pamćenja, brzine obrade i pažnje često su bili prosječni. To sugerira da uredna testovna izvedba ne isključuje ADHD u odrasloj dobi, osobito kada se teškoće izraženije očituju u svakodnevnoj organizaciji, održavanju pažnje i samoregulaciji. Rezultate treba tumačiti oprezno zbog malog uzorka, retrospektivnog nacrta i odsutnosti kontrolne skupine.