Sažetak

Shizofrenija je kronični psihički poremećaj obilježen znatnom heterogenošću kliničkog tijeka i ishoda. Tradicionalni koncepti, temeljeni na Kraepelinovu modelu progresivne deterioracije, u 21. stoljeću sve se više zamjenjuju dinamičnim i dimenzionalnim pristupima koji naglašavaju varijabilnost tijeka i mogućnost oporavka. Cilj je ovoga izlaganja prikazati suvremeno razumijevanje kliničkog tijeka shizofrenije, uključujući ulogu ranih intervencija, negativnih i kognitivnih simptoma, kao i utjecaj novih terapijskih i digitalnih pristupa. Posljednjih je desetljeća došlo do znatnog napretka u razvoju antipsihotika, s ciljem povećanja učinkovitosti i smanjenja nuspojava. Najsuvremeniji lijekovi danas nude preciznije djelovanje na neurotransmitorske sustave i bolju podnošljivost. Fokus više nije samo na kontroli simptoma nego i na kvaliteti života, funkcionalnom oporavku i individualiziranom pristupu. Digitalno praćenje terapije i primjena umjetne inteligencije (AI) u liječenju shizofrenije jedno su od najbrže rastućih područja moderne psihijatrije. Cilj ovih tehnologija nije zamijeniti psihijatra ili psihoterapiju, nego omogućiti ranije prepoznavanje pogoršanja simptoma, bolju adherenciju na terapiju i personaliziraniji pristup liječenju. AI i digitalno praćenje terapije imaju znatan potencijal u liječenju shizofrenije, posebno za: rano prepoznavanje relapsa, poboljšanje uzimanja terapije, kontinuirano praćenje simptoma i personalizaciju liječenja. Zaključno, shizofrenija se danas promatra kao poremećaj s potencijalom za funkcionalni oporavak uz pravodobnu i integriranu skrb. Suvremeni podatci pokazuju da znatan udio bolesnika može postići remisiju i funkcionalni oporavak. Najsuvremeniji lijekovi za liječenje shizofrenije donose znatan napredak u odnosu na starije terapije. Međutim, ove tehnologije trenutačno najbolje funkcioniraju kao dodatak standardnoj psihijatrijskoj skrbi, a ne kao njezina zamjena. Fokus suvremene psihijatrije pomaknut je prema funkcionalnom oporavku i kvaliteti života.