Sažetak

Porast učestalosti razmjene seksualno eksplicitnog sadržaja među adolescentima utjecao je i na sve veći interes istraživača za proučavanje posljedica ovog ponašanja na psihosocijalno funkcioniranje adolescenata. Cilj rada bio je utvrditi jesu li rod, status intimne veze, te različiti oblici sekstinga prediktori psihosocijalnog funkcioniranja. U istraživanju je sudjelovalo 598 hrvatskih srednjoškolaca u dobi od 16 do 18 godina (M = 17,035; SD = 0,753). Sudionici su sudjelovali u online istraživanju u kojem su ispitane demografske varijable (rod, status intimne veze), varijable sekstinga (slanje, primanje i prosljeđivanje seksualno eksplicitnih sadržaja) te varijable psihosocijalnog funkcioniranja (optimizam i strategije suočavanja, opće psihosocijalno disfunkcioniranje, te problemi u ponašanju i odnosima). Regressijskom analizom utvrđeno je da muški sudionici i oni koji nisu u vezi postižu više rezultate na mjerama psihosocijalnog disfunkcioniranja. Stanje disfunkcioniranja povezano je s višim rezultatima optimizma i strategije suočavanja, općeg psihosocijalnog disfunkcionirnaja i problemima u ponašanju. Primanje sekstova povezano je s problemima u ponašanju i odnosima, dok prosljeđivanje nije povezano ni s jednim od ispitivanih aspekata psihosocijalnog funkcioniranja. Dobiveni rezultati mogu biti osnova za različite programe intervencije usmjerene smanjenju negativnih aspekata psihološkog funkcioniranja adolescenata.