Sažetak
Za razliku od usamljenosti kao neugodnog i emocionalno uznemirujućeg iskustva preferirana samoća je dobrovoljno povlačenje od drugih. Stoga ona, za razliku od iskustva usamljenosti, ne bi trebala imati nužno negativan utjecaj na dobrobit. Glavni je cilj ovoga istraživanja bio usporediti smjer i jačinu povezanosti usamljenosti i preferirane samoće sa zadovoljstvom životom, samopoštovanjem i doživljajem smisla života. U istraživanju je sudjelovalo 325 osoba u dobi od 25 do 70 godina. Za ispitivanje relevantnih konstrukata korištene su: kratka verzija ljestvice usamljenosti UCLA, Adaptirana ljestvica preferirane samoće, Ljestvica zadovoljstva životom, Rosenbergova ljestvica samopoštovanja i Ljestvica smisla života. Rezultati su pokazali da su i usamljenost i preferirana samoća značajno negativno povezane sa zadovoljstvom životom, samopoštovanjem i doživljajem smisla života, iako su te povezanosti bile veće za usamljenost nego za preferiranu samoću. Rezultati su također ukazali i na potencijalnu medijatorsku ulogu usamljenosti u odnosu preferirane samoće i ispitanih aspekata subjektivne i psihološke dobrobiti. Razlike u usamljenosti i preferiranoj samoći s obzirom na spol, dob i partnerski status nisu se pokazale značajnima. Jedino je stupanj obrazovanja bio značajno negativno povezan s usamljenošću a pozitivno s preferencijom samoće. Rezultati ovoga istraživanja ukazuju na važnost razlikovanja usamljenosti i samoće u pogledu njihovog utjecaja na dobrobit. Dok je usamljenost u negativnoj vezi s različitim aspektima dobrobiti u različitim razdobljima odrasle dobi, čini se da su starije osobe posebno osjetljive na negativan utjecaj svojevoljnog povlačenja u samoću na subjektivnu i psihološku dobrobit.
