Sažetak

Znanstvena istraživanja ukazuju da je preduvjet očuvanja dobrobiti djece i mladih očuvanje mentalnog zdravlja odgojno-obrazovnih djelatnika. Stoga je važno sustavno proučavati korelate profesionalnog sagorijevanja odgajatelja, kao što su osobine ličnosti i kompetentnost, te mogućnosti njegova predviđanja, što je bio i cilj ovog istraživanja. Na uzorku od 203 odgajateljice s područja Istarske županije, Rijeke i Zagreba primijenjena su tri upitnika: Petofaktorski upitnik ličnosti, Ljestvica samoprocijenjenih kompetencija za rad s djecom s teškoćama u razvoju, te Upitnik profesionalnog sagorijevanja. Utvrđene su niske razine svih dimenzija profesionalnog sagorijevanja, srednja razina samoprocijenjenih kompetencija za rad s djecom s teškoćama u razvoju u redovnim skupinama, te visoke razine svih osobina ličnosti osim neuroticizma. Korelacijske su analize pokazale značajnu povezanost između snižene samoprocijenjene kompetentnosti za rad s djecom s teškoćama u razvoju u redovnim skupinama i povećanog neuroticizma i profesionalne opterećenosti, te značajno snižene ugodnosti. Sve dimenzije povišenog profesionalnog sagorijevanja pokazale su značajnu povezanost s povišenim neuroticizmom i značajno sniženom ugodnošću, dok je povišena ekstraverzija značajno povezana sa sniženom profesionalnom opterećenošću. Snižena razina samoprocijenjene kompetentnosti za rad s djecom s teškoćama i visoki neuroticizam su značajni prediktori svih dimenzija profesionalnog sagorijevanja, dok se ugodnost pokazala značajnim prediktorom samo za profesionalnu neispunjenost. Rezultati su raspravljeni u svjetlu postojećih istraživanja, te implikacija za unaprjeđenje prakse rada odgajatelja s djecom s teškoćama u razvoju.